Sedam igara s kockicama i priče koje vjerojatno ne znaš o njima

Svaka igra s kockicama koju danas igraš ima priču iza sebe, a neke su čudnije nego što bi pretpostavio. Prošli smo kroz porijeklo sedam najpoznatijih, od one koja postoji dulje od pisane povijesti do one koju je izmislila osoba čije ime rijetko tko spominje.

Monopoly nije izmislio tko misliš

Krenimo s najvećim iznenađenjem: Charles Darrow, nezaposleni trgovac iz doba Velike depresije kojeg legenda slavi kao izumitelja Monopolyja, zapravo je samo naučio igrati verziju koju je netko drugi već stvorio. Patent iz 1904. pripada Elizabeth "Lizzie" Magie, koja je igru nazvanu "The Landlord's Game" osmislila s posve suprotnom namjerom od one koju igra danas ima, htjela je pokazati koliko je nepravedan sustav u kojem zemljoposjednici bogate dok svi ostali gube. Darrow je verziju naučio kod prijatelja tridesetih godina, patentirao je pod svojim imenom i postao milijunaš. Magie je za svoja prava dobila 500 dolara i nikad nijedan cent autorske naknade.

Igra bez poznatog autora

Na suprotnom kraju spektra stoji Farkle, poznat i kao Greed, Zilch ili Deset tisuća, ovisno o tome koga pitaš. Nitko ne zna tko ju je izmislio. Prenosila se usmeno kroz generacije, a najčešća teorija kaže da je u Sjevernu Ameriku stigla s francuskim mornarima u sedamnaestom stoljeću, no ni to nije potvrđeno. Pravila su jednostavna: baci šest kockica, odloži one koje nose bodove, pa odluči hoćeš li riskirati ostatak za više bodova ili stati na sigurno. Ta napetost između pohlepe i opreza održala je igru popularnom stoljećima, bez ijedne marketinške kampanje iza sebe.

Najstarija igra koja se još uvijek igra

Tabla, poznatija svjetski kao Backgammon, vjerojatno je najstarija igra na svijetu koja se i danas igra u gotovo istom obliku kao izvorno. Arheolozi su u današnjem Iranu pronašli ploču staru oko 5000 godina. Igra je putovala kroz Perziju, Egipat i Rimsko Carstvo, gdje se zvala Tabula, a formalna pravila kakva danas znamo zapisao je Englez Edmund Hoyle tek 1743. Na Balkanu i Bliskom istoku ostala je stalnica kafanskih stolova, mješavina strategije i sreće koja jednostavno ne zastarijeva.

Kad je zubotehničar promijenio način na koji igramo

Klaus Teuber nije bio dizajner igara po zanimanju, radio je kao zubotehničar u Njemačkoj kad je proveo četiri godine razvijajući ono što će postati Catan. Ideju je crpio iz priča o vikinškim istraživanjima, a najranije verzije testirao je s vlastitom obitelji za kuhinjskim stolom prije nego što je igra 1995. izašla pod imenom "Die Siedler von Catan". Osvojila je nagradu Spiel des Jahres gotovo odmah, a do danas je prodano više od 40 milijuna primjeraka na više od 40 jezika, otvorivši vrata cijelom žanru igara temeljenih na trgovini i strategiji.

Filmaš koji je osvojio Oscara i izmislio strategiju

Iste godine kad je pokupio Oscara za scenarij kratkog filma "Crveni balon", francuski redatelj Albert Lamorisse osmislio je i igru koja će postati Risk. Izvorno se zvala "La Conquête du Monde" (Osvajanje svijeta), a Parker Brothers otkupio je prava i pod imenom Risk izdao je 1959. Bila je to prva masovno popularna igra koja je spojila strategiju, diplomaciju i otvoreni sukob za više od dvoje igrača, i utjecala je na desetke strateških naslova koji su uslijedili.

Igra koju je cijela regija posvojila

Njemački "Mensch ärgere Dich nicht" osmislio je Josef Friedrich Schmidt 1907. ili 1908., a na tržište je izašla 1914. Temelji se na drevnoj indijskoj igri Pachisi, pojednostavljenoj za djecu i obiteljsku zabavu. Naziv doslovno znači "čovječe, ne ljuti se", po trenutku kad ti protivnička figura sleti na polje i vrati te na početak, isti trik koji kasnije koristi i igra Sorry!. Prodano je preko 70 milijuna primjeraka, a gotovo svaka zemlja regije ima vlastitu verziju pod drugim imenom, ali s identičnim pravilima.

I ona koju smo već detaljno obradili

Yamb, regionalni rođak američkog Yahtzeeja, toliko je bogat pričom i pravilima da smo mu posvetili poseban tekst. Ako ti kockice trenutno nisu pri ruci, naš alat za bacanje kockica ima ugrađen Yamb mod koji ti dopušta da zadržiš kockice između bacanja, baš kao u pravoj partiji.

Sedam igara, sedam sasvim različitih putova do stola za kojim danas sjediš, jedna izmišljena da upozori na nepravdu, druga bez ijednog poznatog autora, treća starija od samog pisma. Sljedeći put kad zaneseno baciš kockicu, znaš da nosi više povijesti nego što izgleda.